Održano predavanje „Mitovi i zablude moderne prehrane“

„Mitovi i zablude moderne prehrane“ naziv je predavanja koje je u srijedu 20.12.2017. godine, u Petrinjskoj kući zdravlja učenicima Srednje škole Petrinja održala Iva Žutić, bacc.med.techn.

Predavanje je održano u sklopu programa „Zdravlje u lokalnoj zajednici“ koji financira Ministarstvo zdravstva RH, a provodi Udruga „Naš život“ u partnerstvu s Gradom Petrinja i Neuropsihijatrijskom bolnicom „Dr. Ivan Barbot“ Popovača.

„Razlog zbog kojeg se danas nalazimo ovdje i govorimo o mitovima i zabludama moderne prehrane je taj što moderno društvo napreduje, napreduju znanost, medicina, farmacija i općenito svi smo u jednom globalnom tranzicijskom napretku. Međutim, s druge strane, svi si trebamo postaviti pitanje – zašto nam se iz dana u dan pojavljuje sve više kroničnih bolesti, malignih oboljenja, alergija, psihosomatskih bolesti, narušenog mentalnog zdravlja? Kakva je uzročno – posljedična veza između sve većeg napretka s jedne i sve većeg pobolijevanja s druge strane? U džungli informacija kojima smo danas bombardirani o zdravoj prehrani, o razno raznim dijetama, zašto i dalje imamo rastući problem pretilosti? Sve više je i lijekova i njihova potrošnja je masovna. Koji je uzrok svemu tomu, ja ne mogu točno tvrditi, ali poanta današnjeg predavanja je da razmislimo je li možda vrijeme da počnemo utjecati na uzrok, umjesto da liječimo simptome. Krije li se uzrok možda upravo u prehrani? Je li vrijeme da promijenimo naš način ishrane i procesuiranu hranu svedemo na manju mjeru? Bilo bi lijepo kad bismo se vratili našoj izvornoj prehrani, kad bismo konzumirali manje procesuirane hrane i iz naše prehrane izbacili zaslađene sokove i grickalice“, kazala je Žutić.

Istaknula je kako je važno da ovakvom predavanju prisustvuju baš srednjoškolci.

„Ta mlađa populacija je zapravo idealna populacija za provođenje primarne prevencije. U starijoj dobi već su prisutne kronične bolesti. Možemo im pomoći, kod njih možemo liječiti simptomatologiju, ali na mlađe ljude još uvijek možemo djelovati primarnom prevencijom“.

Baš kako je i naslovljeno njezini predavanje, Žutić se osvrnula na mitove i zablude o modernoj prehrani, ispričavši kako je jedna od najvećih zabluda 20. stoljeća bila teorija kolesterola. Zbog preporuka o graničnim vrijednostima kolesterola koje farmaceutski stručnjaci učestalo mijenjaju, danas većina, osobito starije populacije, pije nekakve lijekove za kolesterol.

Jedan od mitova 21. stoljeća je prehrana s malo masnoća koju zadnjih godina preporučuju mnogi nutricionisti.

„Postoji razlika između masnoća. Postoje zasićene i nezasićene masne kiseline. Svi su odjednom počeli preporučivati „light“verzije, biljna ulja i slično. Poanta ovog predavanja je : „vratimo se izvornom“. Kuhanje i pečenje na svinjskoj masti – to je primjer zasićene masne kiseline koja ne oslobađa, nema višak ugljika i vodika u lancu i ne dolazi do oslobađanja nekakvih kemijskih spojeva, nema velikih manipulacija u kemijskom sastavu. Zato bi preporuka za kuhanje bila: svinjska mast, kokosovo ulje i maslac, ali onaj pročišćeni, tzv. „ghee“ maslac . Kuhanje i pečenje na biljnim uljima poput suncokretovog koje svi masovno koristimo trebalo bi izbjegavati“.

Korištenje margarina, Žutić nikako ne preporučuje.

„Sve ove današnje nezasićene masne kiseline možemo naći u margarinu koji je velika i opasna stvar današnjeg vremena. Njega su počeli „gurati“ u light verzijama, s dodacima minerala, vitamina, koječega. Margarin je toliko kemijski „izmrcvarena“ materija da nema uopće nikakvog znanstvenog dokaza da je dobar za naš organizam“.

Što je s maslinovim uljem koje se zadnjih godina sve više preporučuje?

„Maslinovo ulje promoviramo kao dobro i ono vam je nezasićeno, ali je blago nezasićeno, dakle postoje gradacije zasićenosti masnih kiselina. Maslinovo ulje se može koristiti za kuhanje, međutim kod njega postoji „ekonomski problem“, jer je pravo maslinovo ulje skupo“.

U svom predavanju dotaknula se i žitarica.

„Tu imamo problem ugljikohidrata, jer znamo da su oni uzrok porasta debljine. Oni ne pružaju energiju. Ono što pruža energiju ljudskom organizmu su upravo masnoće, a njih sve više izbacujemo. Mi kruh smatramo izvorom naše hrane. Međutim, današnji kruh nije kao onaj nekadašnji koji se radio od tzv. „biblijske pšenice“. Nje više nema i kruh se od nje odavno ne proizvodi. Ova današnja pšenica, tzv.“patuljasta“ je također izmanipulirana kojekakvim kemijskim spojevima. I u samom postupku pripremanja kruha opet se javljaju različiti dodaci. Tu opet ima i margarina i soje i koječega drugog i sastav mu je manje – više nehranjiv“.

„Ono što je najveći problem današnjice je upravo ta simptomatologija – imamo nadutost, probleme s probavom, porast tjelesne težine, neraspoloženje, depresije… Sve to možemo prepoznati kao posljedicu nezdrave prehrane , ali smo sve to počeli doživljavati i kao nešto normalno, kao „takav je današnji svijet“. Kad imamo neki od spomenutih simptoma, odmah  tražimo lijekove koje nam farmaceutske kuće reklamama nude na sve strane. „Naduti ste? Evo lijeka. Upaljena vam je sluznica želuca? Evo lijeka“. Znači, za svaki simptom postoji lijek, međutim treba se pitati zašto uopće do tih simptoma dolazi“, upozorila je Žutić.

Srednjoškolcima koji su u Petrinjskoj kući zdravlja slušali predavanje „Mitovi i zablude moderne prehrane“ poručila je da umjesto da sutra posežu za lijekovima, na vrijeme preveniraju simptome promjenom prehrambenih navika. „Najvažnije od svega“, poručila im je predavačica, „razmišljajte svojom glavom i uvijek propitujte ono što vam se nudi kao istina“.